Tijekom rada automobila događaju se situacije kada temperatura rashladne tekućine počne brzo rasti do kritičnih vrijednosti koje graniče s pregrijavanjem motora. U tom slučaju preporučuje se uključiti štednjak punom snagom, zaustaviti i pustiti da se motor ohladi. Ako je pritisak u rashladnom sistemu nizak, korisno je dopuniti radijator vodom. Što je prije moguće, morate otkriti i ukloniti uzroke pregrijavanja motora.
Prvi razlog prekomjernog zagrijavanja motora može biti nedostatak rashladne tekućine. To može biti rezultat curenja u rashladnom sistemu. Činjenicu istjecanja možete otkriti bijelim trakama na motoru i kapima antifriza ispod automobila nakon parkiranja. Teže je otkriti unutarnje curenje dok rashladna tekućina ulazi u ulje i cilindre. A posljedice su gore. Uz opasnost od pregrijavanja, dodaje se i opasnost od udara vodenog čekića i radilice.
Drugi razlog može biti mala efikasnost ventilatora hladnjaka. Niska produktivnost njegovog rada može biti posljedica slabljenja napetosti remena pogona ili zbog nepravilnog rada senzora temperature. Moguće je i da su rebra hladnjaka jako kontaminirana, posebno ljeti u onim regijama gdje ima mnogo topola.
Treći razlog je kvar termostata. Istodobno se smrzava u jednom od dva položaja, a rashladna tekućina neprestano počinje cirkulirati samo u velikom krugu ili samo u malom krugu. U prvom slučaju motor počinje teže dobivati radnu temperaturu, u drugom se neprestano pregrijava. Razlog neuspjeha termostata može biti tvrda voda s visokim sadržajem soli i minerala ili zloupotreba brtvila za rashladni sistem.
Četvrti razlog je nepravilno podešavanje sistema za paljenje ili ubrizgavanje. Kasno paljenje može dovesti do naglog porasta temperature ispušnih plinova, čija će se povećana toplina prenijeti na glavu motora. Duži rad motora u uvjetima detonacije dovodi do povećanog habanja dijelova pogonske jedinice.
Peti razlog je dugotrajni rad motora u uvjetima povećanih opterećenja. Efikasnost hlađenja motora direktno ovisi o brzini radilice. Stoga je u gužvi u prometu, kada je sistem hlađenja pri malim brzinama neučinkovit, kada gotovo nema nadolazećeg protoka, a vani je i vruće, vjerovatnoća prekomjernog zagrijavanja motora gotovo sto posto.
Šesti razlog je izgoreni ispušni ventil. Prisutnost pukotine na njemu povećava temperaturu ispušnih plinova, a time i svih dijelova motora.
Sedmi razlog je nakupljanje naslaga u šupljinama rashladnog sistema. Naslage se formiraju od mineralnih soli koje se oslobađaju iz rashladne tečnosti. Kad se akumuliraju, blokiraju kanale i ometaju uklanjanje toplote. U ovom slučaju, mjerač temperature rashladne tečnosti možda neće reagirati na nastalo unutarnje pregrijavanje. Pored gore navedenog, naslage uzrokuju kavitaciju rashladnih šupljina sve do pojave prolaznih rupa u sistemu.
Osmi razlog su taloženja u komori za sagorijevanje. Nagomilavajući se, nekako je izoluju. Često se ova pojava javlja u istrošenim motorima: puno ulja ulazi u cilindre, što stvara naslage na zidovima cilindara. Rezultirajuće pregrijavanje komora za sagorijevanje dovodi do još veće potrošnje ulja i povećanja ove pojave. Kao i u prethodnom slučaju, pokazivač temperature neće pokazivati pojačano zagrijavanje motora. Znakovi po kojima se može suditi o prisutnosti naslaga u komorama za sagorijevanje su spora reakcija motora na pritiskanje papučice gasa, plavi dim iz ispušne cijevi, problemi s pokretanjem pogonske jedinice.
Konačni razlog pregrijavanja motora je zlouporaba aditiva za motorno ulje. Aditivi koji grade sloj kermeta na površinama cilindara istovremeno doprinose pojavi efekta sličnog onom koji se očituje kada se naslage nakupljaju na zidovima cilindra.
