Automobili se u pravilu prodaju opremljeni takozvanim ljetnim gumama. Međutim, svaki ljubitelj automobila koji brine o sigurnosti na cesti dobija zamjenski set zimskih guma bliže zimi. Zašto su potrebni i po čemu se razlikuju od ljetnih?
Činjenica je da ljetne gume jednostavno nisu dizajnirane za upotrebu na niskim temperaturama. Put kočenja automobila na gumama neprikladnim za zimsku vožnju ponekad se poveća nekoliko puta, na skliskim cestama kotači se proklizavaju, automobil se ne pokorava upravljaču. Zimske gume (označene slovom W na bočnoj strani kotača) imaju potpuno drugačiji uzorak gaznoga sloja od ljetnih guma. Posebno je prilagođen vožnji na hladnom. Ova guma ima mnogo lamela (mali cik-cak žljebovi) u gaznom sloju. Zahvaljujući takvim lamelama, osigurava se najbolje prijanjanje točkova na snijegom prekrivenoj površini ceste. Uz to, zimske gume imaju potpuno drugačiji sastav, zahvaljujući kojem se ne boje ni jakih mrazeva. Ljetne gume su čvršće i pokazuju slabije prianjanje na temperaturama ispod nule. Zimske gume su u početku mekše, na hladnoći ostaju elastične. Prema uzorku gaznoga sloja sve su zimske gume podijeljene na evropske i skandinavske, a svaka je dizajnirana za vožnju na različitim podlogama. Evropska guma ima dijagonalni uzorak gaznoga sloja s mnogo razgranatih kanala. Skandinavske gume imaju rjeđi tip šare, imaju više rombova i pravougaonika, često je takva guma klinasta. Na gumama s evropskim tipom šara bolje je voziti po relativno čistim i nesnježnim cestama. Skandinavski gazni sloj potreban je onima koji se uglavnom kreću po snijegu i zaleđenim cestama po jakim mrazima. Postoji i kategorija cjelogodišnjih guma koje kombiniraju karakteristike zimskih i ljetnih guma. Ali stručnjaci ne preporučuju da im daju prednost. Takva guma ne pruža odgovarajuću sigurnost ni ljeti ni zimi. Dobro ga je voziti, osim u onim regijama gdje su zimske temperature u prosjeku nula.
